utorak, ožujka 15, 2011
ponedjeljak, listopada 13, 2008
Mortadela
Danas samo jedan mali štos kojeg sam čula. Tvorba riječi na kajkavskom dijalektu. Dakle koji je zagorski naziv (i zašto) za mješalicu za beton? Ne znate? :-)
MORTADELA= MORTA + DELA
MORTADELA= MORTA + DELA
srijeda, listopada 08, 2008
Kriza
Posljednjih dana sa svih nas strana napadaju razne krize: poslovna kriza, burzovna kriza, financijska kriza, bankarska kriza, gospodarska kriza, kriza morala, kriza u pravosuđu, kriza u MUP-u... Novinski naslovi na naslovnicama o tome nas obavještavaju ogromnim bold znakovima.
Zapitate li se ikad što riječ kriza točno znači i odakle je došla? Istražimo malo etimologiju te riječi.
Riječ dolazi iz grčkog jezika (ah ti stari Grci, ovo nam baš nisu trebali ostaviti :-). U grčkom jeziku κρίση, krísi, ranije i κρίσις, krísis, zapravo je značila dati mišljenje, procjenu, odluku (tešku). Stoga i danas govorimo o kriznim situacijama, situacijama u kojima je hitno potrebno donijeti presudnu i ispravnu odluku kojom često nešto moramo i žrtvovati.
Danas u našem jeziku riječ kriza ima donekle modificirano značenje. Prema Anićevom rječniku stranih riječi, to je težak, sveobuhvatan poremećaj u društvenom, političkom, ekonomskom životu iz kojeg je izlazak u pravilu vrlo težak i obično dugotrajan. Drugo značenje Anić povezuje uz medicinu i objašnjava kao teško stanje u razvoju neke bolesti.
U svakom slučaju, kad dođe do krize, nije nam dobro. Pitam se samo razmišlja li tko zašto se ova trenutna kriza pojavila. S neba sigurno nije pala. Zanemarila bih u ovom trenutku financijske i gospodarske analize. One jesu važne, ali... Ali nije li korijen svih loših odluka i svega što do krize dovodi u neznanju. U dugotrajnoj krizi obrazovanja. U neznanju širokih razmjera i širokih masa kod nas i u svijetu. Masa kojima je lako manipulirati. Masa koje je lako iskoristiti za proširenje bogatstva malobrojne obrazovane elite koja ima moć, prvenstveno financijsku. Napominjem da tu ne treba uvrstiti onaj srednji sloj, koji je relativno pristojno živio jer su radili na sebi i obrazovali se, što formalno , što neformalno. Taj sloj društva polako nestaje, a ova kriza još će ga "stanjiti". Uostalom u tom sloju "elita" vidi neprijatelja, "njime" se teže manipulira, iz "njega" stižu napadi na njihov novac, njihovu moć. Visokoobrazovani radnici i specijalisti mogu ih čak ucjenjivati svojim znanjem i sposobnostima, usuđuju se tražiti da ih se pravedno plati za njihov posao. Mali poduzetnici "otimaju kruh" velikim korporacijama. I njih će ova kriza valjda uništiti. Oni najjači će opstati i kad kriza prođe, zasjat će u punom sjaju neonskih reklama. Nema veze što će žrtvovati i neke velike iz svojeg moćnog klana.
Da ne duljim više sa promišljanjima kojima možda i nije mjesto na blogu ovakvog tipa, kao okorjela učiteljica moram reći još samo ovo: danas niti jedno ulaganje većine vas koji će ovo pročitati nije sigurno - nije sigurno novac držati niti u banci, niti u čarapi, a i nekretnine se obezvrjeđuju. Najsigurnije je uložiti u nešto što vam nitko ne može oduzeti, u zemljište (ono vas može možda i prehraniti) i u samog sebe. U svoje obrazovanje, svoje znanje, vještine i zdravlje. Ako sve izgubite, tako ćete sami znati i moći stvoriti novu vrijednost. Znanje = moć. Neznanje = ropstvo.
Zapitate li se ikad što riječ kriza točno znači i odakle je došla? Istražimo malo etimologiju te riječi.
Riječ dolazi iz grčkog jezika (ah ti stari Grci, ovo nam baš nisu trebali ostaviti :-). U grčkom jeziku κρίση, krísi, ranije i κρίσις, krísis, zapravo je značila dati mišljenje, procjenu, odluku (tešku). Stoga i danas govorimo o kriznim situacijama, situacijama u kojima je hitno potrebno donijeti presudnu i ispravnu odluku kojom često nešto moramo i žrtvovati.
Danas u našem jeziku riječ kriza ima donekle modificirano značenje. Prema Anićevom rječniku stranih riječi, to je težak, sveobuhvatan poremećaj u društvenom, političkom, ekonomskom životu iz kojeg je izlazak u pravilu vrlo težak i obično dugotrajan. Drugo značenje Anić povezuje uz medicinu i objašnjava kao teško stanje u razvoju neke bolesti.
U svakom slučaju, kad dođe do krize, nije nam dobro. Pitam se samo razmišlja li tko zašto se ova trenutna kriza pojavila. S neba sigurno nije pala. Zanemarila bih u ovom trenutku financijske i gospodarske analize. One jesu važne, ali... Ali nije li korijen svih loših odluka i svega što do krize dovodi u neznanju. U dugotrajnoj krizi obrazovanja. U neznanju širokih razmjera i širokih masa kod nas i u svijetu. Masa kojima je lako manipulirati. Masa koje je lako iskoristiti za proširenje bogatstva malobrojne obrazovane elite koja ima moć, prvenstveno financijsku. Napominjem da tu ne treba uvrstiti onaj srednji sloj, koji je relativno pristojno živio jer su radili na sebi i obrazovali se, što formalno , što neformalno. Taj sloj društva polako nestaje, a ova kriza još će ga "stanjiti". Uostalom u tom sloju "elita" vidi neprijatelja, "njime" se teže manipulira, iz "njega" stižu napadi na njihov novac, njihovu moć. Visokoobrazovani radnici i specijalisti mogu ih čak ucjenjivati svojim znanjem i sposobnostima, usuđuju se tražiti da ih se pravedno plati za njihov posao. Mali poduzetnici "otimaju kruh" velikim korporacijama. I njih će ova kriza valjda uništiti. Oni najjači će opstati i kad kriza prođe, zasjat će u punom sjaju neonskih reklama. Nema veze što će žrtvovati i neke velike iz svojeg moćnog klana.
Da ne duljim više sa promišljanjima kojima možda i nije mjesto na blogu ovakvog tipa, kao okorjela učiteljica moram reći još samo ovo: danas niti jedno ulaganje većine vas koji će ovo pročitati nije sigurno - nije sigurno novac držati niti u banci, niti u čarapi, a i nekretnine se obezvrjeđuju. Najsigurnije je uložiti u nešto što vam nitko ne može oduzeti, u zemljište (ono vas može možda i prehraniti) i u samog sebe. U svoje obrazovanje, svoje znanje, vještine i zdravlje. Ako sve izgubite, tako ćete sami znati i moći stvoriti novu vrijednost. Znanje = moć. Neznanje = ropstvo.
ponedjeljak, rujna 22, 2008
Haruki Murakami
Haruki Murakami, Lov na divlju ovcu
Otkrijte je li ovo detektivski roman, komedija ili kafkijanski roman o opsjednutosti? Baš me zanima kako doživljavate ovo djelo.
Otkrijte je li ovo detektivski roman, komedija ili kafkijanski roman o opsjednutosti? Baš me zanima kako doživljavate ovo djelo.
petak, rujna 19, 2008
Pretplati se na:
Postovi (Atom)